Je li štednja u eurima još uvijek sigurna opcija za Hrvate?

Kad je Hrvatska 1. siječnja 2023. uvela euro, mnogi štediše odahnuli su s olakšanjem: više nema konverzijskog troška, više nema tečajnog rizika, depozit u kunama sada je depozit u eurima. Ali godinu i pol kasnije, slika je kompleksnija nego što se činilo. Europska središnja banka podigla je ključnu kamatnu stopu na razinu koja nije viđena od 2001., no prosječna kamatna stopa na oročene depozite u hrvatskim bankama ostala je niska u odnosu na europski prosjek. Prema podacima HNB-a za treće tromjesečje 2024., prosječna kamatna stopa na oročene depozite kućanstava iznosila je 2,1% — dok je inflacija u istom razdoblju bila 3,8%. To znači negativan realni prinos od -1,7 postotnih bodova. Nije katastrofa, ali nije ni sigurnost kakvu mnogi zamišljaju. Što onda učiniti? Prva opcija su državne obveznice — republika Hrvatska redovito izdaje maloprodajne obveznice s prinosom koji je u 2024. bio između 3,5% i 4,2% ovisno o ročnosti. Druga opcija su kratkoročni novčani fondovi koji ulažu u eurske instrumente s fiksnim prihodom — nekoliko licenciranih fondova dostupnih u Hrvatskoj nudilo je prinos između 3,1% i 3,6% u istom razdoblju. Treća opcija, i naša najčešća preporuka za dugoročne štediše, ostaje kombinirani pristup: likvidna rezerva na depozitu i ostatak u diversificiranom portfelju. Važno je naglasiti: ništa od navedenog nije preporuka za kupnju konkretnih proizvoda. Svaka odluka ovisi o tvojem horizontu, prihodima i toleranciji na rizik. Podaci koje smo naveli točni su u trenutku pisanja i mogu se promijeniti.